Oprema pod tlakom je sva oprema koja je dizajnirana za rad s tlakom većim od atmosferskog, uključujući spremnike, cjevovode, ventile i slične uređaje, a koristi se u razne industrijske i komercijalne svrhe. Prema zakonu, definira se kao “svaka oprema na koju se odnose” određeni propisi, te se zakonski mora pregledati i ispitati u skladu s propisanim uvjetima kako bi se osigurala sigurnost njezine upotrebe
Definicija: Oprema pod tlakom je, prema zakonskim odredbama, svaka oprema koja se odnosi na propise koji reguliraju njezin pregled i ispitivanje.
Svrha: Ova oprema je konstruirana za rad s fluidima (tekućinama ili plinovima) pod tlakom koji je viši od atmosferskog, a namijenjena je raznim industrijskim, komercijalnim ili drugim primjenama.
Primjeri: Primjeri takve opreme uključuju spremnike, kotlove, cjevovode, ventile, tlačnu posudu i slične uređaje koji su izloženi unutarnjem ili vanjskom tlaku.
Sigurnost i regulacija: Zakonska regulativa nalaže da se ova oprema mora redovito pregledavati i ispitivati kako bi se osigurala njezina ispravnost i sigurnost korištenja.
Vlasnik i korisnik: Vlasnik opreme odgovoran je za provedbu tih zahtjeva, dok je korisnik osoba koja opremu upotrebljava za namijenjenu svrhu
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_07_75_1450.html
Vlasnik/korisnik opreme pod tlakom visoke razine opasnosti odgovoran je u cijelosti za njezin siguran rad tijekom uporabe kao i za provođenje pregleda i ispitivanja opreme pod tlakom visoke razine opasnosti.
Prije prvog stavljanja u uporabu oprema pod tlakom se obzirom na opasnosti po sigurnost ljudi, okoliša i imovine, razvrstava u dvije razine opasnosti:
Oprema pod tlakom niske razine opasnosti,
Oprema pod tlakom visoke razine opasnosti.
Razvrstavanje opreme pod tlakom, na zahtjev vlasnika, provodi ovlašteno inspekcijsko tijelo.
Kod opreme pod tlakom prvi pregled smatra se kontrolom tehničke dokumentacije, izjave sukladnosti, sertifikati, nacrti i dr.
Najveći prolem je kada vlasnik kupi opremu ćesto se desi da dokumentacija bude bačena u smeće zajedno s kartonom ili se jednostavno negdje odloži i tako zaboravi s vremenom.
Vlasnici opreme uglavno ne znaju da kada kupe novu opremu kod prodavača isti bi trebao imati rezervnu 10 godina od prodaje ali najčešće je nikada nećete dobiti.
Ukoliko dođe do tog problema onda se može izraditi dopuna tehničke dokumentacije s proračunima i nacrtima za navedeni spremnik koja će zamjeniti orginalnu dokumentaciju.
Također ako imate starije spremnike za njih vrijedi isti postupak.
Tjekom godina arhivirali smo više od 3000 certifikata pa uvijek stojimo na raspolaganju ako nekome treba.
Vanjski pregled opreme pod tlakom je što i sama rijeć znaći pa to ljudi misle da su to gluposti da se vrše takve tvari.
Međutim vlasnici opreme ili osobe koje rade uz takvu opremu nisu niti svjesne koliko taj vanjski pregled može neki puta značiti.
Vanjski pregled obuhvača kontrolu cijele opreme od svakog priključka, šarafa te ogrebotina ili udubljenja koje mogu biti opasne.
Samim pregledom će se ustanoviti da li nema nekih nepravilnosti i deformacija te daljnja uporaba.
Unutarnji pregled se smatra kontrola unutrašnjosti stanja u samom spremniku a najčešće se radi kroz revizijske otvora ”Handholle” ili Headholle” to su manji ili veći otvori te se gleda unutrašnjost stanja stjenke.
Ukoliko spremnik nema otvore primjenjuje se pregled kroz ubode pomoču endoskopske kamere, boroskopom i sl. ali kod većine spremnika to je teško obaviti i dati pozitivan pregled jer sam kut gledanja dozvoli Vam sadmo jedan dio vizualnog stanja.
Kada se ne može biti u potpunosti siguran takvim pregledema primjenjuje se mjerenje debljine stanja materijala ultrazvučnom metodom zvanom ”MDS”
Mjerenje debljine zamjenjuje unutarnji pregled tako da se mjere stanja podnice i plašta te dobivene mjere upisuju na zaspisnik i uspoređuju s minimalnim mjerema dobivenih od strane proizvođača da li stanje prolazi minimalne kriterije ili ne a koji su dobiveni proračunima za navedene tlakove. Često se desi da se obavljaju kontrolna mjerenja što ne obuhvača 100% kontrolu a koja su veoma važna za utvrđivanje stanja a naručito na dnu spremnika gdije se najviše nakuplja kondezat.
Pokus tlakom je testiranje opreme na njezin radni tlak x 1,5 ili prema uputama proizvođača. Često se primjenjuje tlačna proba hladnom vodom jer prilikom opterečivanja stjenka spemnika ukoliko dođe do pucanja neće biti velikih posljedica osim možda malo mokre opreme i radne odjeće. Postoje i druge metode plinomkao što je dušik / Co2 koja je opasnija i treba se jako paziti ali neki puta se nema izbora jer oprema koja se ispituje ne smije biti u doticaju s vodom što bi uzrokovalo veće štete za rad strojeva ili ostalih djelova u sklopu. Prilikom te metode obavezno su stroge duple provjere i po mogučnosti razdaljina od opreme koja se ispituje. Kada se je postigao željeni tlak PH / PT na istom je potrebno da bude minimalno 10 minuta ili više tj koliko je potrebno inspektoru da pregleda sve djelovo da li ima ne gdije probuštanja od uboda ili na samom limu. Nako izvršenog pregleda tlak se postepeno spušta i oprema se vrača u prvobitno stanje.
